ŠTO JE TO SPREMNOST ZA ŠKOLU?
Rekli smo već da je spremnost za školu širok pojam. Pod tim se pojmom, osim znanja vezanih uz slova, brojeve i čitanje, podrazumijeva i fizička i psihička zrelost.
Fizička zrelost je zapravo stupanj djetetova fizičkog razvoja u odnosu na njegovu kronološku dob. Odnosi se na težinu djeteta, pojavu stalnih zuba, indeks tjelesne mase. Dijete koje je zdravo, koje nema poteškoća u kretanju, stajanju i sjedenju, s normalnom funkcijom vida i sluha smatra se fizički zrelim za polazak u školu. Dijete mora moći izdržati svakodnevne izazove školskog života, pješačenje od kuće do škole, nošenje školske torbe, dugotrajno sjedenje u školskoj klupi, trčanje…
Psihička zrelost procjenjuje se na temelju intelektualne, emocionalne i socijalne zrelosti.
Pod intelektualnom zrelosti podrazumijeva se:
Dobro razvijen govor – dijete glasove izgovara čisto i razgovjetno, gramatički se pravilno izražava, može rastavljati riječi na glasove i spajati glasove i riječi, može verbalno iskazati svoje potrebe, osjećaje, misli i želje.
Razvijenost pozornosti (pažnje, koncentracije) – kod predškolske djece pažnja je uglavnom nenamjerna i nestabilna, dijete se može koncentrirati na aktivnost koja mu je privlačna 15-20 minuta, a polaskom u školu dijete mora razviti namjernu pozornost i mogućnost duže koncentracije.
Razvijenost inteligencije – opća intelektualna sposobnost je važna za školski uspjeh jer omogućava djetetu stjecanje novih znanja, razumijevanje, pamćenje i stvaranje. Za školski uspjeh su bitni pored intelektualnih sposobnosti i motivacija, ulaganje napora za svladavanje gradiva, emocionalna stabilnost djeteta i dr.
Razvijenost orijentacije u prostoru i vremenu– razumijevanje prostornih odnosa: gore, dolje, ispred, iza, lijevo-desno, ispod, iznad, jučer, danas, sutra.
Numeričko rezoniranje – dijete razumije pojmove više, manje, jednako, duži, veći, pojam količine..
Prepoznavanje i imenovanje boja i nijansi
Razvijenost grafomotornih vještina -fleksibilnost šake i prstiju – ove vještine uglavnom utječu na svladavanje vještine pisanja, dijete je zrelo za školu kad pravilno drži olovku, precrtava likove poput kruga, trokuta, kvadrata…
Emocionalna zrelost se odnosi na razvijanje samostalnosti, povjerenja, samopouzdanja i emotivne stabilnosti i kontrole. Tako emocionalno zrelo dijete u velikoj mjeri može kontrolirati svoje emocije, a ne da emocije kontroliraju ponašanje.
Socijalna zrelost usko je vezana uz emocionalnu zrelost. Socijalni razvoj kreće od egocentričnosti do društvenosti. Vremenom i uz pomoć odraslih dijete uspijeva više ili manje surađivati s drugom djecom u zajedničkoj igri, poštivati jednostavna pravila i odložiti svoje trenutačne potrebe, …
Važan aspekt socijalno-emocionalne zrelosti je samostalnost. Dijete treba pokazati određenu samostalnost u brizi o sebi i svojim stvarima, sposobnost odvajanja od roditelja i samostalnog funkcioniranja u zahtjevima školskog života.
Ako je sve navedeno i kod vašeg predškolca dosegnulo odgovarajuću razinu, tada je on spreman za školu!